Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada s ciljem podizanja svijesti javnosti o izazovima i problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću, ali i s ciljem jačanja međugeneracijske solidarnosti.
Odluku o obilježavanju ovog dana donijela je Glavna skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine (Rezolucija 45/106), prepoznajući pritom potrebu za dodatnom podrškom osobama starije dobi u suvremenim društvima.
Starost nije bolest, već prirodno životno razdoblje koje čini sastavni dio ljudskog života. Biološki proces starenja započinje već od rođenja i traje tijekom cijelog života, a pojam ”starije dobi” u društvenom i zdravstvenom kontekstu najčešće se odnosi na osobe koje su navršile 65 godina života.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu danas živi približno milijarda osoba starijih od 60 godina, a projekcije ukazuju na porast tog broja na dvije milijarde do 2050. godine. Ovaj rast odražava globalni demografski trend koji ima duboke društvene, zdravstvene i ekonomske implikacije.
Danas u 21. stoljeću starenje populacije postaje jedan od ključnih javnozdravstvenih prioriteta. Starijim osobama je potrebno omogućiti kvalitetan i dug život u dobrom zdravlju, uz očuvanje funkcionalne sposobnosti. Osobe starije dobi koje su vitalne i aktivne predstavljaju važan dio zajednice – kao nositelji znanja, iskustva i međugeneracijskog prijenosa vještina.
Prema dostupnim procjenama, u Republici Hrvatskoj danas živi oko 765.000 osoba starijih od 65 godina. S prosječnom dobi stanovništva od 42 godine, Hrvatska se svrstava među najstarije europske nacije. U tom kontekstu, neizbježna su razmatranja o novim modelima zdravstvene zaštite i skrbi za starije osobe, kao i o održivosti postojećih sustava socijalne i mirovinske sigurnosti. Ulaganje u zdravo starenje postaje dugoročna društvena i ekonomska nužnost.
Svjetska zdravstvena organizacija definira “zdravo starenje” kao proces razvoja i održavanja funkcionalne sposobnosti koji omogućuje blagostanje u starijoj dobi, u okruženju koje podržava samostalnost, socijalnu uključenost te život bez predrasuda i diskriminacije. Osnove zdravog starenja postavljaju se u ranijim životnim fazama putem pozitivnog zdravstvenog ponašanja.
Najčešći zdravstveni problemi starije populacije povezani su s kroničnim bolestima, kao što su povišeni krvni tlak, dijabetes i tegobe povezane s kostima i srcem, a nerijetko su prisutne i smetnje vida ili sluha. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je istaknula potrebu za zaštitom starijih osoba koje su u većem riziku od težih posljedica zaraze.
Hrvatski savez udruga invalida rada osobitu pažnju i niz programskih aktivnosti usmjerava upravo na podršku starijim osobama, posebice invalidima rada te osobama s invaliditetom u trećoj životnoj dobi. Kroz promicanje aktivnog starenja, Savez doprinosi poboljšanju kvalitete života i socijalnoj uključenosti starijih osoba. Aktivnosti koje se provode uključuju cjeloživotno učenje, zdravstvena predavanja i radionice, pravna savjetovanja, informiranje i druge oblike edukativnog i kreativnog djelovanja.
Uvažavanje, razumijevanje i uključivanje starijih osoba temelj su svakog društva koje teži održivom razvoju te poštuje doprinos svojih starijih članova. Oni ne prenose samo svoja iskustva, već su i vrijedan potencijal za budućnost zajednice.