Zakon o socijalnoj skrbi objavljen je u Narodnim novinama 09. veljače 2022. godine i i stupa na snagu osmog dana od objave, odnosno 17. veljače 2022. godine, osim članaka 218. do 226. i članka 263. ovog Zakona koji stupaju na snagu 01. siječnja 2023. godine.
Zakon o socijalnoj skrbi je temeljni propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakonom se predviđa redefiniranje zajamčene minimalne naknade uz istovremeno povećanje s 800 na 1000 kuna, definira se i povećanje iznosa osobne invalidnine s 1500 na 1750 kuna te ukidanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu.
Također, redefinira se naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika, prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. Ujedno se proširuje krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u vlastitom domu i sprječava njihova institucionalizacija. Propisuju se i nove usluge kao što je sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.
Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostavit će se postupak javnog poziva za podnošenje ponude i sklapanje ugovora te će se omogućiti jedinstven pristup mreži za pružanje usluga i standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transparentnost u financiranju.
Zakonom je predviđeno i osnivanje tri javne ustanove. Osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će poslove iz svoje djelatnosti obavljati u središnjem i područnim službama. Cilj osnivanja Obiteljskog centra kao samostalne ustanove je provedba aktivnosti i programa usmjerenih na preventivni i tretmanski razvoj aktivnosti za djecu mlade i obitelj. Također, osnovat će se Akademija socijalne skrbi kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja, stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi. Osnovat će se i Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbe kako bi se sustav socijalne skrbi otvorio korisnicima.
Ciljevi koje se želi postići Zakonom su strukturna i kvalitativna promjena centara za socijalnu skrb kroz osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, zatim rasterećenje i umanjenje javnih ovlasti i jačanje stručnog rada kao i razvoj i odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova te širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice.
Na prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi prihvaćeni su i amandmani kojima je definiranoproduljujenje vremena mirovanja prava na osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu s dva na šest mjeseci ako korisnik, primjerice, boravi u inozemstvu, te amandman kojim se otklanjanju preklapanja uvjeta za priznavanje različitih prava u sustavu socijalne skrbi.
Također, predloženo je i da se osobama s invaliditetom omogući da same odaberu njegovatelja, te da se na osobe kojima je priznato pravo na osobnu invalidninu primjene odredbe novog, povoljnijeg zakona, bez preispitivanja prava.
Prihvaćen je i amandman kojim se predlaže povećanje novčane kazne za nezakonito pružanje usluga te nezakonito sklapanje ugovora na 100.000 do 200.000 kuna, kao i smanjenje novčane kazne za nepropisno vođenje evidencije i dokumentacije na najviše 30.000 kuna.
Zakon o socijalnoj skrbi dostupan je OVDJE.
